Dodijeljenje nagrade za znanost Sveučilišta u Splitu

Svečana dodjela nagrada za znanost Sveučilišta u Splitu za 2021. godinu održana je u vijećnici Senata Sveučilišta u Splitu “Don Frane Bulić”. Svečanosti su nazočili rektor Sveučilišta u Splitu prof. Dragan Ljutić, prorektori, Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije, izaslanik splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana, Marina Protić, pročelnica Ureda Grada Splita, izaslanica gradonačelnika Splita Ivice Puljka, članovi akademske zajednice te ostali uvaženi gosti. Nagrada se dodjeljuje najproduktivnijim znanstvenicima čiji je rad značajno pridonio prepoznatljivosti našeg Sveučilišta u znanstvenoj izvrsnosti. Sukladno znanstvenoj produktivnosti u 2020. godini znanstvenika trenutno zaposlenih na Sveučilištu u Splitu, Sveučilišna knjižnica napravila je rang liste sa znanstvenim radovima indeksiranim u Web of Science Core Collection i Scopus bazama podataka prema znanstvenim područjima kao temelj za dodjelu Nagrade za znanost za 2021. godinu. Uzimani su u obzir radovi s afilijacijom Sveučilišta u Splitu. Prošlogodišnji dobitnici, bez obzira na postignute rezultate u 2020. godini, nisu mogli sudjelovati u istoj kategoriji/području.

“Baviti se znanošću i objavljivati radove u svjetskim časopisima iz pozicije Splita velika je stvar i upravo je to naša snaga. Drugima pokazujemo smjer kojim treba ići jer za stvaranje vrhunske znanosti nije potrebno živjeti u svjetskoj metropoli, važna je kvaliteta rada koja je upravo u našem gradu na zavidnoj razini”, kazao je rektor Ljutić. Rektor je zahvalio svim laureatima, kazavši kako su upravo oni zaslužni što se svijetom pronosi dobar glas Sveučilišta u Splitu, doprinose dobrim pozicijama na znanstvenim ljestvicama, ali i osjećaju zajedništva s obzirom na to da u svom nastavnom radu studentima prenose ljubav prema znanosti.

U ime nagrađenih zahvalio je prof. Matko Erceg s Kemijsko-tehnološkog fakulteta. “Izniman je ovo i važan dan za nas koji primamo nagradu za znanstveni rad od svog Sveučilišta. Svima nam ova nagrada izuzetno puno znači. Kroz naše karijere će nesumnjivo biti još nagrada ili ih je već bilo, ali dobiti nagradu od svog Sveučilišta, svojih kolega, ipak je nešto posebno”, zaključio je i zahvalio Sveučilištu u Splitu na svemu što čini na poboljšanju znanstvenoistraživačke strukture, financiranju naših projekata, integraciji sastavnica i djelatnika, odnosno na stvaranju pozitivnog okruženja za razvoj znanstvene djelatnosti.

1. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO

IZV. PROF. NATALIJA FILIPOVIĆ, Medicinski fakultet Diplomirala je i doktorirala na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i radila kao znanstveni novak. Od 2011. godine zaposlena je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, u Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju. Znanstveni interes prof. Filipović uključuje istraživanja mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija šećerne bolesti, posebice dijabetičke nefropatije te fiziologije i patologije bubrega. Također dio istraživanja usmjeren je na izražaj gena tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja, s posebnim naglaskom na normalni razvoj i prirođene anomalije bubrega i mokraćnog sustava. Do sada je objavila više od devedeset znanstvenih radova. Recenzentica je za više od dvadeset međunarodnih znanstvenih časopisa. Sudjelovala je u izvedbi pet znanstvenoistraživačkih i dva tehnologijska projekta.

IZV. PROF. JOŠKO BOŽIĆ, Medicinski fakultet Na Medicinskom fakultetu u Splitu je diplomirao i doktorirao. Trenutno je zaposlen na radnom mjestu izvanrednog profesora na Katedri za patofiziologiju Medicinskog fakulteta u Splitu. Voditelj je istraživačke skupine koja istražuje kardiometaboličke promjene u različitim poremećajima i bolestima, čija su istraživanja usmjerena na razumijevanje uloge čimbenika rizika i mehanizama koji su u osnovi razvoja i prognoze kardiometaboličkih bolesti s nadom da upravo ta istraživanja mogu pridonijeti rasvjetljavanju uloge novih biomarkera za dijagnozu, prognozu i liječenje kardiometaboličkih bolesti. Bio je mentor na više od 40 diplomskih radova te četiri obranjene doktorske disertacije. Autor je preko 90 znanstvenih radova koji su objavljeni u međunarodnim indeksiranim časopisima. Sudjelovao je kao autor na više od 50 domaćih i međunarodnih kongresa. Nadalje, sudjelovao je i kao istraživač na nekoliko uspješnih znanstvenih projekata koji su financirani sredstvima HRZZ-a.

DOC. TINA POKLEPOVIĆ PERIČIĆ, Medicinski fakultet Diplomirala je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2011. godine postaje naslovni asistent na Katedri za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Završila je doktorski studij TRIBE na Medicinskom fakultetu u Splitu te na Medicinskom fakultetu u Splitu obranila doktorsku disertaciju temeljenu na Cochraneovim sustavnim pregledima. Od 2017. godine je zaposlena na Medicinskom fakultetu u Splitu na mjestu poslijedoktoranda na Studiju dentalne medicine, a u srpnju 2020. godine izabrana je u zvanje docenta na Studiju dentalne medicine Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Koautorica je znanstvenih radova iz područja medicine utemeljene na dokazima, dentalne medicine i znanstvene metodologije. Recenzentica je za nekoliko znanstvenih časopisa te članica uređivačkog odbora časopisa BMC Medical Research Methodology i Frontiers in Medicine, te klinička savjetnica Cochraneovih kliničkih odgovora. Voditeljica je međunarodnog Erasmus + projekta Evidence Implementation in Clinical Practice u RH, kao i Informed Health Choices projekta u RH.

2. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI

IZV. PROF. VIDA ŠIMAT, Odjel za studije mora Doktorirala je na Sveučilištu u Zagrebu 2010. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u području biotehničkih znanosti. Zbog doprinosa koji su rezultati doktorskog rada imali u praktičnoj primjeni 2010. dodijeljena joj je potpora Biotehničke zaklade. Područja rada uključuju kvalitetu i sigurnost hrane, primjenu biološki aktivnih spojeva u prehrambenoj tehnologiji te valorizaciju nusproizvoda agro-prehrambenog sektora. Trenutno vodi istraživačku grupu na H2020 PRIMA projektu Bio-protective cultures and bioactive extracts as sustainable combined strategies to improve the shelf-life of perishable Mediterranean food “BioProMedFood” Od posebnog interesa su istraživanja kemijskih profila algi iz Jadrana, njihova ekstrakcija i karakterizacije te screening za novim spojevima koji se mogu koristiti u razvoju novih i poboljšanju tradicionalnih proizvoda te mikroalge iz Jadrana kao izvor čiste energije (biovodika) i bioaktivnih spojeva. Pridružena je znanstvena članica Centru izvrsnosti STIM.

3. INTERDISCIPLINARNO PODRUČJE

IZV. PROF. DARKO HREN, Filozofski fakultet Završio je studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2008. godine. Od 2002. do 2009. godine radio je kao jedan od urednika najuglednijeg hrvatskog znanstvenog časopisa Croatian Medical Journal. Kao glavni znanstvenik za Sveučilište u Splitu, sudjelovao je u vođenju H2020 MSCA Innovative Training Networks projekta usmjerenog na istraživanje procesa znanstvenih istraživanja u području biomedicine, a tijekom četiri godine njegova izvođenja petnaestero kandidata je izradilo i obranilo dvostruke doktorate. Dvije od kandidatkinja su radile pod mentorskim vodstvom izv. prof. Hrena te su obranile svoje doktorate u okviru poslijediplomskog programa TRIBE, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te poslijediplomskog programa Epidemiology and Medical Sciences Sveučilišta u Parizu. To su ujedno bili i prvi dvojni doktorati na Sveučilištu u Splitu. Prof. Hren je kao komentor sudjelovao u izvedbi još dviju doktorskih disertacija povezanih s područjem meta-znanosti, a ujedno je i europski licenirani psihoterapeut.

4. PRIRODNE ZNANOSTI

IZV. PROF. IVICA BLAŽEVIĆ, Kemijsko-tehnološki fakultet Doktorirao je 2009. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Zagrebu, područje prirodnih znanosti, polje kemija, grana organska kemija. Zaposlen je kao izvanredni profesor u Zavodu za organsku kemiju Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu. Bavi se istraživanjem kemije prirodnih organskih spojeva koristeći plinsku i tekućinsku kromatografiju te spektroskopske metode. Jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka u području istraživanja glukozinolata (prirodnih S-glukozida) te uspješno surađuje na navedenoj tematici sa znanstvenicima u Francuskoj, Italiji, Danskoj, Poljskoj i Kanadi. Devet WoS CC radova objavljenih u 2020. godini, među kojima je i pregledni rad u prestižnom časopisu Phytochemistry, dio su rezultata istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Biljke kao izvor bioaktivnih sumporovih spojeva te njihova sposobnost hiperakumulacije metala”, koji je vodio od 2017. do 2021. godine. Koautor je 2 znanstvene knjige te 52 znanstvena rada.

PROF. ILJA DORŠNER, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Završio je preddiplomski studij iz teorijske fizike 1997. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Doktorski studij iz fizike elementarnih čestica uspješno je okončao 2003. godine na University of Delaware u Sjedinjenim Američkim Državama. Proveo je šest godina kao istraživač u oblasti fizike visokih energija na tri centra za teorijsku fiziku — The Abdus Salam International Centre for Theoretical Physics, Institut Jožef Stefan i Pennsylvania State University — a od 2009. godine do 2014. godine predavao je teorijsku fiziku na PMF-u u u Sarajevu. Od 2014. godine radi na Katedri za fiziku Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Dobitnik je državne nagrade za znanost Republike Hrvatske za 2016. godinu.

5. TEHNIČKE ZNANOSTI

PROF. DRAGAN POLJAK, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Dragan Poljak branio je doktorsku disertaciju na FESB-u, Sveučilište u Splitu 1996. Danas je redoviti profesor u trajnom zvanju na Zavodu za elektroniku i računarstvo, FESB. Njegove istraživačke aktivnosti obuhvaćaju brojna područja računalnog elektromagnetizma. Objavio je više od 160 radova u časopisima i 250 radova u zbornicima međunarodnihj skupova. Autor je više knjiga, od toge dvije u izdanju John Wiley and Sons te jednu u izdanju Elsevier-a. Član je udruženja IEEE, član je uredništava više međunarodnih časopisa. Radio je na većem broju nacionalnih i internacionalnih projekata. Od 2014. Sudjeluje na međunarodnom projektu ITER Physics a od 2021. na projektu DONES pri EUROfusion. Također je istraživač na projektu znanstvenog centra izvrsnosti DATACROSS. Za svoj znanstveni rad primio je brojne nagrade, među kojima: državnu nagradu za znanost (2004.), nagradu hrvatskog ogranka IEEE (2016.), Technical Achievement Award of the IEEE EMC Society (2019.) i George Green Medal from University of Mississippi (2021.).

PROF. MATKO ERCEG, Kemijsko-tehnološki fakultet Zaposlen je u Zavodu za organsku tehnologiju Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu od 2001. godine, gdje je i doktorirao 2007. Znanstvenoistraživački rad primarno obuhvaća pripremu i karakterizaciju konvencionalnih i biorazgradljivih polimernih materijala (mješavina, kompozita i nanokompozita) te kinetičku analizu njihove toplinske razgradnje. Predsjednik je Sekcije za toplinsku analizu i kalorimetriju pri Hrvatskom društvu kemijskih inženjera i tehnologa i aktivan u organizaciji znanstvenih i stručnih konferencija. Dobitnik je nagrade “Outstanding Young TA & C Researcher on Central & Eastern Europe” za 2017. godinu.

PROF. EMERITUS. FRANO BARBIR, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Professor emeritus i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za vodikove energetske tehnologije, posebice za gorivne članke. Diplomirao je strojarstvo i magistrirao na području ekološkog inženjerstva Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirao na području strojarstva na Sveučilištu u Miamiju. Od 1989. aktivno je uključen u istraživanja i razvoj gorivnih članaka, radeći u SAD-u u tvrtkama i na mnogim sveučilištima. Obnašao je funkciju pomoćnika direktora UNIDO-vog Međunarodnog centra za vodikove energetske tehnologije u Istanbulu. Jedan je od prvih hrvatskih znanstvenika koji se na otvoreni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja “priljev mozgova” vratio i nastavio znanstvenoistraživačku karijeru u Hrvatskoj. Na FESB-u je osnovao laboratorij za nove energetske tehnologije i istraživačku grupu koja uspješno sudjeluje u europskim projektima. Autor je ili koautor više od 300 radova o vodiku i gorivnim člancima koji su objavljeni u znanstvenim i stručnim časopisima, knjigama, enciklopedijama i zbornicima radova, a koji su citirani više od 4700 puta, što ga čini jednim od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u tehničkim znanostima. Autor je knjige PEM Fuel Cells: Theory and Practice, izdane od Elsevier/Academic Press koja je prevedena na kineski, korejski i farsi jezik i koja se kao udžbenik koristi na sveučilištima širom svijeta. Predsjednik je Hrvatske udruge za vodik, potpredsjednik Međunarodnog udruženja za vodikovu energiju te predstavnik Republike Hrvatske u savjetodavno-nadzornom tijelu Partnerstva za čisti vodik. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2012. godinu i Državne nagrade za znanost za životno djelo (2021.) te dobitnik Nagrade “Hrvoje Požar” za izuzetan doprinos energetici u Hrvatskoj (2016). Član je Hrvatske akademije tehničkih znanosti.

PROF. LOVRE KRSTULOVIĆ-OPARA, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Lovre Krstulović-Opara rođen je 1967. godine u Splitu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu za strojarstvo Sveučilišta Zagrebu, gdje je nakon diplome bio zaposlen kao asistent. Odlazi na TU Darmstadt te Leibniz Universitat Hannover na kojemu 2000. godine doktorira. Od 2001. godine zaposlen je na FESB-u u Splitu, gdje se dalje bira u znanstvenonastavna zvanja sve do zvanja redovitog profesora u trajnom zvanju 2015. godine. Do dolaska u Split bavi se numeričkom mehanikom, a dalje eksperimentalnom mehanikom. Ovlašten je u nizu metoda kontrole bez razaranja, sudski je vještak, ovlašteni termografist te energetski certifikator. Trenutno je predsjednik Hrvatskog društva za infracrvenu termografiju te predsjednik STEM radne skupne pri Hrvatskom inženjerskom savezu. Bivši je predsjednik Društva inženjera strojarstva Split te Hrvatskog društva za mehaniku.

6. DRUŠTVENE ZNANOSTI

PROF. DAMIR SEKULIĆ, Kineziološki fakultet Glavni istraživač/voditelj znanstvenog projekta HRZZ “Predplanirana i reaktivna agilnost; razvoj i validacija specifičnih metoda mjerenja” i voditelj triju projekata “Razvoj karijere mladih istraživača”. Vodio je projekte MZORH te kolaborativni projekt u sklopu Sea-EU alijanse. Mentor je na deset doktorskih disertacija u zemlji i inozemstvu. Gostujući profesor na Sveučilištima u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH, Švedskoj i Islandu. Objavio je više od 150 radova citiranih u Web of Science Core Collection (WoSCC), uz više od 2000 citata. U sklopu stručne trenerske karijere dobitnik je četiriju nagrada Vlade RH za vrhunska sportska postignuća. Dobitnik je Državne nagrade za znanost RH 2017. u području društvenih znanosti.

IZV. PROF. DARIO MIOČEVIĆ, Ekonomski fakultet Objavioje 30 radova u časopisima koji su indeksirani unutar Web of Sciencea, jedan udžbenik, 7 poglavlja u knjigama te je sudjelovao s referatima i izlaganjima na velikom broju domaćih i međunarodnih konferencija i skupova iz područja marketinga, poslovnog upravljanja i međunarodnog poslovanja. U svom znanstvenoistraživačkom radu značajno doprinosi dvjema užim područjima interesa, a to su marketing poslovnih tržišta i međunarodni marketing. Pripada uskoj grupi istraživača na globalnoj razini koja se bavi proučavanjem adaptacije, akulturacije, potrošačkog ponašanja migrantskih skupina. Njegov recentni projekt pokušava razjasniti specifičnosti adaptacije te potrošačkog odlučivanja digitalnih nomada. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. U 2020. godini, bio je jedan od laureata kojemu je dodijeljena Plaketa za izuzetan doprinos razvoju Sveučilišta u Splitu kroz istaknuti rad na znanstvenom i stručnom polju. U 2021. godini mu je dodijeljena fakultetska, sveučilišna i državna nagrada za znanost, a njegov rad je proglašen drugim najboljim u časopisu Industrial Marketing Management.

PROF. MAJA LJUBETIĆ, Filozofski fakultet Završila je studij predškolskog odgoja u Splitu, diplomirala pedagogiju u Zadru, magistrirala na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U znanstvenonastavnom zvanju redovite profesorice zaposlena je na Filozofskom fakultetu u Splitu, Odsjek za pedagogiju. Certificirani je realitetni terapeut i učitelj teorije izbora. Predmet njenog znanstvenog interesa je područje obiteljske pedagogije i roditeljstva te ranoga i predškolskog odgoja. Autorica je ili koautorica 10 knjiga, jednog sveučilišnog udžbenika i sveučilišnog priručnika, 4 ostala priručnika, 89 znanstvenih radova, 13 poglavlja u knjigama te 40 stručnih radova. Bila je mentorica na tri obranjene doktorske disertacije. Dobitnica je nagrade Filozofskog fakulteta u Splitu za izvrsnost u nastavnom radu i ostalim oblicima rada sa studentima u ak. god. 2019./20.

7. KATEGORIJA MLADI ZNANSTVENICI

BARBARA GILIĆ, MAG. CIN., Kineziološki fakultet Barbara Gilić je magistra kineziologije, a zaposlena je kao znanstveni novak na Kineziološkom fakultetu u Splitu. Također, doktorandica je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija je bila dobitnica dekanove i rektorove nagrade za izvrsnost Sveučilišta u Splitu te je bila dobitnica stipendije Sveučilišta u Splitu. Znanstvenu karijeru je započela na projektu Hrvatske zaklade za znanost “Predplanirana i reaktivna agilnost; razvoj i validacija specifičnih metoda mjerenja, utvrđivanje faktora utjecaja i učinkovitost transformacijskih postupaka”, a bavi se problematikom tjelesne aktivnosti, fitnessa i tjelesne pismenosti adolescenata. Proučava utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na tjelesnu aktivnost i životne navike adolescenata, u svrhu sprječavanja daljnjeg pada aktivnosti ove ranjive populacije i poboljšanja njihova sveukupnog zdravlja. Dobitnica je FIEP nagrade za mlade znanstvenike za 2019./20. godinu te Državne nagrade za znanost za znanstvene novake u području društvenih znanosti za znanstvenu produkciju u 2020. godini.

DR. SC. JOSIP BAŠIĆ, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Josip Bašić je završio preddiplomski studij brodogradnje 2010. godine na FESB-u te je nastavio studirati na diplomskom studiju brodogradnje na FSB-u. Stjecanjem magistarske diplome 2012. godine, zaposlio se kao razvojni inženjer računalne dinamike fluida u tvrtki AVL. Na jesen 2014. vratio se u rodni Split, kako bi započeo akademsku karijeru na FESB-u. Njegovo istraživanje usredotočeno je na dinamiku fluida s ciljem kontinuiranog poboljšanja postojećih numeričkih metoda te uvođenja novih pristupa. Zahvaljujući konstantnoj komunikaciji s industrijom, rezultati njegova istraživanja primjenjuju se na razna inženjerska rješenja u brodogradnji, automobilskoj i zrakoplovnoj industriji. Dobitnik je dekanove nagrade na preddiplomskom studiju, državnih i privatnih stipendija, te dvije nagrade izvrsnosti na poslijediplomskom studiju. Trenutno predaje na stručnom, preddiplomskom i diplomskom studiju brodogradnje te studiju vojnog pomorstva Sveučilišta u Splitu.

DR. SC. MIJA MARINKOVIĆ, Medicinski fakultet Dr. sc. Mija Marinković radi kao poslijedoktorand na istraživačkom projektu prof. dr. sc. Ivane Novak Nakir Regulacija mitofagije posredovane receptorom u stanicama eritroidne loze, MitoReg. Magistrirala je Molekularnu biologiju 2013. godine na PMF-u u Zagrebu, a doktorsku disertaciju Regulacija aktivnosti receptora autofagije proteina NIX u selektivnom uklanjanju mitohondrija obranila je u lipnju 2020. godine u sklopu poslijediplomskog studija Biologija novotvorina na Medicinskom fakultetu u Splitu. Objavila je 4 znanstvena rada u časopisima visokog faktora odjeka. Kroz usavršavanje sudjelovala je na brojnim međunarodnim konferencijama i radionicama iz područja autofagije i tumorske biologije i bila nagrađena s nekoliko nagrada i stipendijama organizatora. U istraživanju dr. sc. Mija Marinković proučava mehanizam kojim stanice uklanjaju štetne ili nepotrebne organele, autofagiju, s posebnim naglaskom na mitohondrije te tako nastoji objasniti na koji su način regulirani receptori mitofagije i koji je njihov utjecaj na zdravlje stanica i organizma.