Sveučilište u Dubrovniku jedno je od mlađih hrvatskih sveučilišta, osnovano 2003., iako pojedine njegove sastavnice, kao Pomorski odjel i Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, baštine višedesetljetnu tradiciju postojanja. Nalazi se na krajnjem jugu u gradu koji se često naziva perjanicom hrvatskog turizma. Sveučilište od početka nastoji graditi svoj jedinstveni put i profilirati se u područjima koja su od značenja za lokalnu zajednicu stvarajući pojedince sposobne da odgovore na izazove budućnosti. O sadašnjosti i budućnosti dubrovačkog Sveučilišta razgovaramo s rektorom Nikšom Burumom.
Kako vidite položaj svojega i ostalih manjih sveučilišta u odnosu na velika, posebno zagrebačko? Mislite je da je broj javnih sveučilišta primjeren i da su ona dobro geografski raspoređena?
– Javna sveučilišta, kako im samo ime govori, služe društvenim potrebama jednako kao, primjerice, zdravstvene ustanove, i njihovo postojanje ne možemo analizirati samo u ekonomskom kontekstu. Zemljopisni je položaj Hrvatske specifičan i raspored sveučilišta uzima u obzir tu posebnost. Ne treba skrivati činjenicu da je broj maturanata u Hrvatskoj u padu i da se čuju glasovi koji dovode u pitanje postojanje pojedinih sveučilišta. To je problem s kojim se susreću brojne europske zemlje i osobno to vidim kao poticaj sveučilištima za internacionalizaciju, znanstvenu izvrsnost i jačanje suradnje s gospodarstvom, pa bi trebalo smanjiti ovisnost o primarnom izvoru financiranja i pojačati održivost sveučilišta. To je nešto što smo mi u Dubrovniku prepoznali kao obvezno nešto prije ostalih zbog posebnosti koje Dubrovnik, kao vodeće turističko središte, nosi i na čemu poduzimamo aktivnosti. Što se suradnje između sveučilišta tiče, iz perspektive našeg sveučilišta mogu reći kako smo od samih početaka imali potporu starijih i većih sveučilišta u izvođenju nastavnog procesa, osnivanju novih studija i u znanstvenim suradnjama.
Dubrovačko je sveučilište, u odnosu na ostala, specifično i u organizacijskom smislu. Možete li to pojasniti?
– Sveučilište u Dubrovniku ustrojeno je prema načelima integriranog sveučilišta, što ima svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane, integriran ustroj olakšava sinergiju između pojedinih sastavnica, tj. naših odjela, instituta i zavoda, u znanstvenom i nastavnom procesu. S druge strane, integriran ustroj neminovno vodi k centralizaciji pojedinih funkcija, što usložnjava birokratski sustav. U prošlosti to je znalo biti problem, zbog čega je trenutna uprava i pokrenula projekt digitalizacije određenih dijelova poslovanja. Primjenu prvih aplikacija očekujemo sredinom ove godine, što će umnogome olakšati interne procedure na Sveučilištu.
Okrenutost moru, kulturi i turizmu doimaju se logičnim posebnostima sveučilišta uzevši u obzir ekonomski i geografski položaj. Možete li izdvojiti još neke specifičnosti?
– More, kultura i turizam su područja koja su neodvojiva od Dubrovnika i Sveučilište će i u budućnosti nuditi programe iz ovih područja. Kao malo i integrirano sveučilište, ono se odlikuje personaliziranim pristupom studentima. Nije rijetkost čuti od naših bivših studenata da je ono čega se sjećaju iz razdoblja studiranja pristup profesora, koji su svoje studente znali imenom i bili im na raspolaganju i izvan nastavnog procesa. To je nešto što samo mala sveučilišta mogu pružiti, i što nastojimo njegovati. Ono što je zanimljivo jest da su znanstvenici Sveučilišta u Dubrovniku prema podatcima o citiranosti, znanstvenoj produktivnosti i projektnoj aktivnosti – među vodećima u Hrvatskoj iz područja industrijske ekonomije, inovacija ili istraživanja autonomnih inteligentnih sustava, što nisu baš područja koja biste izravno povezali s Dubrovnikom. To međutim samo potvrđuje našu orijentaciju izvan lokalnih okvira i nastojanja izgradnje međunarodne prepoznatljivosti u područjima koja su bitna za vještine budućnosti.
U kojem smjeru se treba razvijati dubrovačko Sveučilište i koje korake u tom smjeru poduzima Vaša uprava?
– Sveučilište nastoji graditi jedinstven put i kreirati obrazovne programe koji studente pripremaju za vještine budućnosti. Pri tome analiziramo i potrebe lokalnog gospodarstva, u kojemu većinom ostvarujemo svoju treću, društvenu, misiju. More, kultura i turizam područja su neodvojiva od Dubrovnika, i Sveučilište će i u budućnosti nuditi programe u ovim područjima. Usto, budući razvoj vidimo u studijima koji će se baviti pitanjima održivosti i digitalne transformacije. Upravo je u završnoj fazi pokretanje prvog doktorskog studija u Hrvatskoj iz područja ekonomije, „Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju“, koju naš Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju razvija zajedno sa Ekonomskim fakultetom u Zagrebu. Nedavno su osnovana i dva poslovno-istraživačka centra, Centar za istraživanje digitalne transformacije – CREDO i Laboratorij za inteligentne autonomne sustave – LARIAT, koji već sudjeluju u međunarodnim projektima u temama povezanima s digitalnom transformacijom. Malo prije početka pandemije korona virusa donesena je i odluka o pokretanju studentskog inkubatora digitalnog poduzetništva, pri Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, a nakon normaliziranja aktivnosti, u planu je intenziviranje aktivnosti na pokretanju ovog inkubatora. Kao integrirano sveučilište u nešto smo povoljnijoj situaciji nego drugi kada je u pitanju suradnja između pojedinih područja. Tako naši znanstvenici s Odjela za ekonomiju, Odjela za primijenjenu ekologiju mora i Odjela elektrotehnike i računarstva razvijaju novi studij koji će se baviti pitanjima iz područja kružne ekonomije. Time želimo držati korak s razvojnim smjernicama Europske unije i obrazovati stručnjake za poslove budućnosti. Sveučilište vodi računa i o ravnomjernom razvoju svih dijelova Županije, pa smo u suradnji s Gradom Korčulom poduzeli i prve korake prema uspostavljanju otočnog kampusa na Korčuli. U planu je pokretanje studija Turizma, čime će Korčula postati prvi otočni grad sa sveučilišnim studijem. Sve naznačeno ne bi bilo moguće bez znanstvene izvrsnosti. Znanstvena produkcija Sveučilišta u vodećim svjetskim časopisima indeksiranima u prvom i drugom kvartilu, kao i citiranost je u porastu. U nekoliko područja naši znanstvenici su proteklih godina ponijeli laskave titule najcitiranijih u svojem području u Hrvatskoj. Projektna je aktivnost u kontinuiranom porastu i gotovo da nema nacionalne ili europske projektne linije u kojoj u protekloj godini nismo dobili barem jedan projekt. Sve izneseno dijelom je rezultat i modela poticanja znanstvene izvrsnosti, koji je Sveučilište usvojilo dolaskom ove uprave.
Iznimna ljepota i kulturno bogatstvo Dubrovnika nude odlične prilike za međunarodnu suradnju i organizaciju važnih simpozija. Što biste, u tom smislu, istaknuli?
– Od trenutka svog osnivanja, Sveučilište je shvatilo internacionalizaciju kao strateški cilj i jedan od ključnih preduvjeta za svoju održivost. Do danas je više od 1 000 studenata iz inozemstva odluku o svojem obrazovanju, dijelom ili u cijelosti, povjerilo našem Sveučilištu. Ono na što smo posebno ponosni je činjenica da smo jedni od rijetkih u Hrvatskoj, i jedino smo javno sveučilište koje u području ekonomije izvodi čak tri dvojna studija sa Sveučilištem u Palermu. Na ovom studiju promovirali smo već dvije generacije studenata, a u tijeku je studij za treću generaciju. Interes za ove studije dosta je velik, pa smo na posljednjoj sjednici Senata donijeli odluku o produljenju ugovora o izvođenju dvojnog studija. U tijeku su pregovori s još nekoliko sveučilišta iz Italije, Španjolske, Poljske i Češke o uspostavljanju dvojnih studija. Vjerujemo da će izgradnjom studentskog doma i rješavanjem pitanja studentskog smještaja i prehrane, interes inozemnih studenata za studiranjem u Dubrovniku biti još veći.
Budući da smo još uvijek u jeku pandemije, što možete reći o njenu utjecaju na sveučilište, ali i kako vidite njene potencijalne učinke na gospodarstvo Dubrovnika?
– S obzirom na to da smo sveučilište s najvećim udjelom stranih studenata koji dolaze iz cijele Europe i brojnih drugih dijelova svijeta, mi smo mjere predostrožnosti poduzeli nešto ranije od drugih, već krajem siječnja. Nasreću, do sada nismo dobili informaciju o bilo kojem studentu koji je pozitivan na korona virus. Prestankom klasičnog izvođenja nastave, cjelokupan nastavni proces prebacio se na online način izvođenja, i u tom procesu nije bilo nekih većih poteškoća. Uz iznimku nekih kolegija čije izvođenje zahtijeva fizičku prisutnost studenata, na svim drugim kolegijima proces tranzicije bio je završen unutar tjedan dana. U trenutku dok razgovaramo u tijeku su pripreme za provođenje kolokvija i travanjskoga ispitnog roka, i naše službe izrađuju smjernice za nastavnike temeljem vlastitih spoznaja, razmjene informacija s drugim sveučilištima i uputa koje je objavilo Ministarstvo. Pandemija, koja nas je snašla dolazi u trenutku kada smo očekivali početak sezone. Vidljivo je da proizvodni dijelovi gospodarstva u svim pogođenim zemljama još donekle funkcioniraju i da su osobito pogođeni sektori koji ovise o kretanju stanovništva. Dubrovnik, kao sredina pretežno oslonjena na turizam, nije izoliran od svih tih kretanja, i sigurno je da će se posljedice osjećati. O samoj dubini udara koji će korona virus ostaviti na lokalno gospodarstvo moći će se govoriti tek u rujnu, nakon što bude razvidno hoće li sezone uopće biti. Ono što je ova pandemija jasno pokazala i na što već dulje vrijeme znanstvenici našeg sveučilišta, upozoravaju jest činjenica da je preveliko oslanjanje na bilo koji sektor gospodarstva rizično. Upravo zato nastavni programi koje razvijamo, a koje sam prije istaknuo nastoje obrazovati studente za zanimanja koja nisu u koliziji s turizmom, i koja mogu pridonijeti diversifikaciji strukture lokalnoga gospodarstva, i tako nas učiniti otpornijima na neke buduće pojave ovakva oblika.
Jeste li zadovoljni s pokazateljima zapošljivosti Vaših studenata i njihovim ostankom u dubrovačkoj regiji?
– Kao i svako sveučilište u Hrvatskoj, i mi kontinuirano pratimo naše studente nakon završetka studija u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i kroz rad naše Službe za profesionalno savjetovanje studenata, SPOSS-om. Tu bih posebice istaknuo i aktivnosti našeg Alumni kluba, kojega smo aktivnosti prošle godine intenzivirali i za godinu dana privukli 500 novih članova. Podaci koje prikupljamo iz svih tih izvora govore kako većina naših studenata tijekom nekoliko mjeseci od završetka studija pronalaze posao u struci. To se odnosi podjednako na studente koji dolaze iz Dubrovnika i one iz ostalih dijelova Hrvatske i inozemstva. S jedne strane, to je posljedica činjenice da nudimo konkurentne studije, kompatibilne potrebama suvremenog gospodarstva, a s druge strane, Dubrovnik je, uz sve izazove življenja koje nosi, dinamična sredina koja nudi prilike za zaposlenje.
Dopuštaju li Vam rektorske obveze bavljenje strukom i znanošću i što za kraj želite poručiti svojim studentima i nastavnicima, ali i svim našim čitateljima?
– U pravom smislu riječi baš i ne. Iako i danas imam jako dobru suradnju sa svojim matičnim Zavodom za radiokomunikacije na Fakultetu elektotehnike i računarstva u Zagrebu, a posebno s kolegom prof. Zvonimirom Šipušem, s kojim sam prijatelj još iz studentskih dana. Često sam član povjerenstava za javne razgovore, ocjene i obrane doktorskih disertacija na tom zavodu, tako da pratim trendove, ali za aktivno bavljenje znanošću, nažalost, nemam vremena. Bilo bi neprimjereno sudjelovati na znanstvenim projektima na kojima se ne bih mogao potpuno posvetiti istraživanju. Time bih kolege na takvim projektima doveo u nezavidan položaj. Naime, kad se nalazite na čelu integriranog sveučilišta, onda vam veći dio dana otiđe na administrativne poslove i rješavanje tekuće probleme, tako da ostane malo vremena za bavljenje bilo čim drugim. Jednostavno, nemate radno vrijeme i rektor ste 24 sata dnevno. Nažalost, više nemam vremena ni za popodnevnu kavu sa suprugom. Da nemam izvrsne suradnike, i prorektore prof. Martina Lazara, prof. Nebojšu Stojčića i prof. Sanju Žaja Vrbica, kojima i ovom prilikom zahvaljujem, teško bih stizao i tekuće poslove. A što poručiti studentima, nastavnicima i čitateljima? Teško je u vrijeme kad su ljudi umorni od brojnih poruka iz svih medija, išta poručivati. Proživljavamo čudno vrijeme i mislim da je najbolje završiti s poznatom izrekom sv. Augustina. “Ljudi kažu: teška vremena, zla vremena. Čestito živimo, i vremena su dobra. Mi smo vremena. Kakvi jesmo, takva su vremena”.
OSOBNA KARTA SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU
Studiraj u međunarodnom okruženju i otkrij znanje kao zidine trajno!
Iako su mnogima prve asocijacije na grad Dubrovnik turizam, kultura i spomenička baština, s koje god strane i na koji god način dođete u jedini Grad na svijetu koji se piše velikim slovom, ne možete mimoići natpis Dubrovnik – sveučilišni grad. S godinama, sve više i međunarodni studentski grad. Uz ugodan ambijent studiranja u jednome od najljepših gradova na svijetu, s opremljenim sveučilišnim zgradama, radom u malim skupinama studenata, studijima koji obrazuju studente za poslove budućnosti – studentima koji jednom dođu u Dubrovnik teško se od njega odvoje. Sveučilište kontinuirano radi da bi opravdalo slogan „Semper primus, semper melior“ (Uvijek prvi, uvijek bolji). Zato su prvi u Hrvatskoj pokrenuli Master Double Degree studije iz područja ekonomije, sa Sveučilištem u Palermu, čime je omogućeno studentima provesti dio studija na partnerskoj instituciji i steći dvije diplome – i Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Palermu. Između ostaloga, jedini u Hrvatskoj nude svojim studentima, a u suradnji s Gradom Dubrovnikom, besplatne ulaznice za: kinopredstave, kazališne predstave, koncerte, izložbe, muzeje, za šetnju gradskim zidinama, neograničen broj puta. Mnogi će reći da je Dubrovnik iznimno skup grad za studente, ali to je ujedno i jedna od naših sveučilišnih sredina koja nudi iznimne prilike za studentski rad, posebice u hotelijerstvu. Sa Sveučilišta ponosno ističu da od iduće akademske godine studenti useljavaju u novi, moderni Studentski dom, kapaciteta od 500 ležajeva s velikim restoranom i različitim popratnim sadržajima.
Dubrovačko sveučilište integrirano je, što znači da se sastoji od odjela, a ne fakulteta. Šest je sveučilišnih odjela: Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Pomorski odjel, Odjel za elektrotehniku i računarstvo, Odjel za akvakulturu, Odjel za komunikologiju, Odjel za umjetnost i restauraciju, te se izvode i studij Povijest Jadrana i Mediterana i studiji Sestrinstvo i Kliničko sestrinstvo.
Sveučilište u Dubrovniku specifično je i po radu u malim skupinama, čime je komunikacija s nastavnicima uvelike olakšana. Služba za profesionalnu orijentaciju i savjetovanje studenata intenzivno radi na povezivanju s tvrtkama radi obavljanja stručne prakse, pa se studenti mogu već tijekom studija susresti s tržištem rada. Studentima svoja znanja i praktične vještine redovito prenose stručnjaci iz prakse i gospodarstvenici iz Hrvatske i inozemstva. Uz to, studentima Sveučilišta u Dubrovniku nudi se svake godine razmjena na temelju Erasmus+ programa, što znači da mogu semestar ili godinu provesti na nekome od europskih sveučilišta, a imaju i mogućnost stručne prakse u institucijama, tvrtkama, udrugama diljem Europe.
Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju izvodi preddiplomske i diplomske studije Ekonomiju i Poslovnu ekonomiju (smjerovi: Marketing, Turizam, Međunarodna trgovina i IT menadžment); Pomorski odjel preddiplomske studije: Nautiku, Brodostrojarstvo i Pomorske tehnologije jahta i marina te diplomski studij Pomorstvo. Na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo izvode se preddiplomski i diplomski studiji Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu i Primijenjeno/poslovno računarstvo, dok su na Odjelu za akvakulturu preddiplomski studij Primijenjena ekologija mora i diplomski studij Marikultura. Preddiplomski studij Mediji i kultura društva i diplomski studiji Mediji i Odnosi s javnostima izvode se na Odjelu za komunikologiju. Odjel za umjetnost i restauracija izvodi preddiplomski i diplomski studij Restauracija i konzervacija artefakata od drva, papira, tekstila, metala i keramike. Na Odjelu za stručne studije tri su preddiplomska studija – Sestrinstvo, Hotelijerstvo, restoraterstvo i gastronomija i dislocirani studij u Pločama Financijski menadžment, te specijalistički diplomski stručni studij Kliničko sestrinstvo i specijalistički diplomski stručni studij Financijski menadžment. Na Sveučilištu se izvodi i studij iz humanističkog područja, i to Povijest Jadrana i Mediterana, jedini takav u Hrvatskoj. U sastavu Sveučilišta je i Institut za more i priobalje i Zavod za mediteranske kulture, a izvaninstitucionalno je povezan i Studentski centar.
OBLJETNICE NA UNIDU
100 godina od početka časopisa Naše more, 60 godina visokog obrazovanja pomoraca
Krajem 2019. godine Sveučilište je obilježilo više važnih obljetnica, među kojima i 100 godina od prvog izdanja časopisa Naše more, međunarodnoga znanstvenog časopisa za more i pomorstvo, i 60 godina visokog obrazovanja pomoraca. Rijetki su u svijetu pomorski časopisi koji imaju tako duboke korijene. Časopis je pokrenut u Dubrovniku 1919. i bio je namijenjen praćenju pomorske tematike. U listopadu 1920. godine izišao je njegov osmi broj u kojem je Uredništvo objavilo da časopis prestaje izlaziti. Ponovno se pokrenuo 1954. godine, ovoga puta kao glasilo Kluba pomoraca Miho Pracat iz Dubrovnika. Godine 1990. izdavanje časopisa preuzima Pomorski fakultet Dubrovnik, a 1995. časopis dobiva Međunarodno izdavačko vijeće – International Editorial Board. Pravnim slijedom, u prosincu 1996. izdavač postaje Veleučilište u Dubrovniku, a u prosincu 2003. Sveučilište u Dubrovniku. Časopis danas izlazi samo kao znanstveni časopis na engleskom jeziku, radi važnosti međunarodne prepoznatljivosti i citiranosti drugih znanstvenika, pa je uvršten u najprestižnije znanstvene baze Web of Science i Scopus.
Viša Pomorska škola u Dubrovniku započela je svoj rad s Nautičkim odsjekom 1959., da bi na poticaj pomorske privrede Dubrovnika 1960. bio otvoren i Ekonomski odsjek, a 1965. s radom je započeo Brodostrojarski odsjek. U svojemu 60-godišnjem djelovanju ova institucija prolazila je razne transformacije i organizacijske strukture, od Više pomorske škole preko Pomorskog fakulteta, Veleučilišta u Dubrovniku i, konačno, do Pomorskog odjela – jedne od sastavnica Sveučilišta u Dubrovniku. U proteklih 60 godina diplomirani studenti Pomorskoga odjela postajali su: zapovjednici i upravitelji stroja, inspektori, članovi uprava i menadžeri najpoznatijih domaćih i svjetskih brodarskih kompanija, zauzimali su rukovodeća mjesta u pomorskom gospodarstvu. Grad je nastao i razvio se na tradiciji pomorstva, koja se održala do danas. Iako je turizam s vremenom postao glavna gospodarska grana Grada, ipak Pomorski odjel zauzima važnu ulogu u visokom obrazovanju i Sveučilištu u Dubrovniku. Pomorski odjel godinama pridonosi razvoju Grada tako da se mnogi mladi ljudi ne iseljavaju, već ostaju živjeti u Gradu, gdje zasnivaju svoje obitelji, jer mogu dobro živjeti od svojega znanja i vještina stečenih upravo na Pomorskom odjelu.
70. obljetnica utemeljenja današnjeg Insituta za more i priobalje
Organizirani istraživački rad u području oceanografije i ribarstva u Dubrovniku započeo je nakon Drugoga svjetskog rata osnivanjem Ribarstvene stanice 1946. godine i utemeljenjem Biološkog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) 1949. godine. To su bili temelji današnjega znanstveno-istraživačkog rada u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, koji je u 2019. proslavio 70. obljetnicu. Institut za more i priobalje nalazi se u Tvrđavi sv. Ivana u dubrovačkoj Povijesnoj jezgri. S imenom Institut za more i priobalje ova ustanova ulazi u sastav Sveučilišta u Dubrovniku 1. siječnja 2006., pa tako postaje sastavnica Sveučilišta s najdužom tradicijom. Institut je od svojih prvih početaka imao kontakte i suradnju s najvažnijim ustanovama koje se bave istraživanjem mora na Mediteranu, kao što su Stazione Zoologica Anton Dohrn, iz Napulja, Observatoire Oceanologique, iz Villefranche-sur-Mer (južna Francuska), i Stazione Marittima, iz Trsta. Suradnja s tim ustanovama zadržala se sve do danas. Institut danas ima 35 zaposlenika a rad je organiziran u četiri laboratorija – Laboratorij za oceanologiju, Laboratorij za ekologiju i populacijsku genetiku, Laboratorij za floru i faunu kopna i Laboratorij za ekologiju, uzgoj morskih organizama i akvaristiku. Dubrovački akvarij i Botanički vrt na otoku Lokrumu sastavni su dio laboratorija.
50 godina visokog obrazovanja ekonomista
Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku pravni je sljednik Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu (FTVT), osnovanoga još 1970. u Zagrebu, kojemu je 1975. pripojena i Viša turistička škola iz Dubrovnika. Godine 1976. Fakultet je pristupio Sveučilištu u Splitu. Nadalje, 1980. Fakultetu je pripojen Centar za turističku dokumentaciju i informacije iz Dubrovnika, koji su još 1938. formirali turistički forum na Jadranu, kao tadašnji Arhiv za turizam, kako bi gradnjom i dokumentacijom pridonosi razvoju i unaprjeđivanju turizma. Osnivanjem Sveučilišta u Dubrovniku 1. listopada 2003., Fakultet postaje Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, kao jedan od šest sveučilišnih odjela. U ovoj će godini tako Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju proslaviti 50. obljetnicu visokog obrazovanja ekonomista.
Uskoro studentski smještaj i prehrana
Ove godine rješava se dugogodišnji problem studentskoga smještaja i prehrane jer se privodi kraju izgradnja Studentskog doma. Dom će imati 503 ležaja za studente slabijeg imovinskog stanja te će biti u mogućnosti pružiti uslugu prehrane kakvu imaju studenti u svim drugim sveučilišnim sredinama. Projektom izgradnje Studentskog doma, koji je strateški projekt na kojemu su radile sve uprave Sveučilišta od njegova osnivanja, rješava se jedan od temeljnih infrastrukturnih preduvjeta za razvoj Dubrovnika kao sveučilišnoga grada.
