2CroCEE: Drugo izdanje konferencije o potresnom inženjerstvu
Građevinski fakultet u Zagrebu od 22. do 23. ožujka domaćin je konferencije koja je nastala kao odgovor na potrebu obnove nakon potresa koji su pogodili Hrvatsku dva puta u 2020. godini. Prva konferencija održana je na prvu godišnjicu zagrebačkog potresa
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizator je i domaćin Druge hrvatske konferencije o potresnom inženjerstvu (2nd Croatian Conference on Earthquake Engineering – 2CroCEE, koja će biti održana na treću godišnjicu zagrebačkog potresa, od 22. do 25. ožujka 2023. godine u Zagrebu.
Konferencija će trajati tri dana, dok je četvrti dan previđen tehnički posjet potresom pogođenom području Sisačko-Moslavačke županije. Također, predviđena su i dva tehnička posjeta potresom oštećenim građevinama te gradilištima građevina koje se obnavljaju u Zagrebu, sve s ciljem učenja iz razornih potresa.
Predavanja će biti podijeljena u 10 tematskih sekcija iz područja potresnog inženjerstva i inženjerske seizmologije. Planirano je 6 plenarnih i 11 pozvanih predavanja vrhunskih svjetskih i domaćih istraživača koja će obuhvatiti pregršt zanimljivih tema kao što su procjene ponašanja povijesnih zidanih zgrada pri djelovanju potresa, obnova zagrebačke katedrale, obnova zgrada nakon potresa u Italiji, iskustva centara izvrsnosti u području potresnog inženjerstva u regiji, te mnoge druge (dostupno na poveznicama):
Hrvatska konferencija o potresnom inženjerstvu CroCEE – je nastala kao odgovor na potrebu obnove nakon potresa koji su pogodili Hrvatsku dva puta u 2020. godini, a prva konferencija održana je na prvu godišnjicu zagrebačkog potresa. Građevinski fakultet je ponosan na činjenicu da je taj događaj bio prekretnica u Hrvatskoj u smislu podizanja razine znanja, povezivanja stručnjaka iz cijelog svijeta, promicanja međunarodne suradnje, te podizanja razine svijesti o rizicima od potresa. Vjerujemo da smo konferencijama CroCEE pokrenuli svijest o potrebi kontinuiranoga stvaranja poboljšanih strategija i smjernica u potresnome inženjerstvu kako bi se povećala sigurnost naše zajednice. Kroz razmjenu znanja i iskustava s vodećim svjetskim znanstvenicima i stručnjacima u području potresnog inženjerstva nastojimo ostvariti iskorak prema novim (inovativnim) znanjima i poslati poruku o važnosti potresnoga inženjerstva te upravljanju rizicima od potresa.
– Važnost konferencije očituje se i u povezivanju svih kapaciteta za „borbu“ protiv potresa, inicijativa je krenula s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zatim je uspostavljena suradnja s drugim fakultetima na Sveučilištu u Zagrebu (posebice s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, Rudarsko-naftno-geološkim fakultetom i Geodetskim fakultetom), a doprinos su dala i ostala Sveučilišta, odnosno građevinski fakulteti iz Splita, Rijeke i Osijeka. Ključne institucije u državi vezane za potresno inženjerstvo sudjelovale su u organizaciji (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo kulture i medija, Ravnateljstvo civilne zaštite, bivši Ured za upravljanje hitnim situacijama u Zagrebu), a brojne ostale bile su podrška (Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatski inženjerski savez, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Udruga hrvatskih građevinskih fakulteta, Hrvatsko društvo za potresno građevinarstvo, međunarodno i europsko udruženje za potresno inženjerstvo, EU ECHO, UNDRR). Iznimnu podršku dali su znanstvenici iz regije, ali i iz svijeta. Prva konferencija je bila vrlo uspješna, okupivši više od 700 istraživača, građevinskih inženjera, arhitekata, predstavnika vlasti i studenata iz čak 26 zemalja. Pod motom ”shake Zagreb with knowledge” prezentirano je 185 radova, raspoređenih u 26 tematskih sekcija, sa stručnjacima iz 26 državam govori za Universitas portal prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
INTERVJU: Godinama je Hrvatska ignorirala opasnost od potresa!
Naš sugovornik dodaje kako će drugom konferencijom pokušati usmjeriti postojeća znanja prema konkretnim problemima u struci i znanosti, a posebice procesima obnove i upravljanju rizikom od potresa;
– Činjenica je da živimo u seizmički aktivnom području te je izuzetno važno koristiti iskustva i znanja zemalja koje su u potresnom inženjerstvu ispred nas. Vjerujemo da smo konferencijama CroCEE pokrenuli novu tradiciju u kojoj se znanja kontinuirano unaprjeđuju i prenose novim generacijama s ciljem stvaranja poboljšanih strategija i budućih smjernica u potresnome inženjerstvu, zaključuje Damjanović.
